Prejedanje iliti unos nekontrolirane količine kalorija u svoje tijelo znanstvenici danas smatraju poremećajem kojeg treba liječiti. Ovdje otkrivamo kako to izgleda u praksi i što napraviti ako shvatiš da gubiš kontrolu nad vlastitom prehranom.
Prekomjerna tjelesna težina muči otprilike dvije trećine građana Hrvatske. Može nastati zbog manjka kretanja, a i zbog prehrane bazirane na kaloričnim, a nutritivno siromašnim obrocima. Ponekad iza toga svega stoje i hormonalni problemi. No, znanstvenici su otkrili da razlog može biti i mentalna sklonost gubitku kontrole nad onime što unosiš u sebe.
To nazivamo prejedanjem (eng. “binge eating“). Dakle, natrpaš se s više od tisuću kalorija u jednom obroku, iako ti je jasno da tvom organizmu zapravo ne treba tolika količina hrane. To činiš praktički bez svijesti, jer tvoj um se jednostavno isključi i ne može kontrolirati tvoje radnje.
Takva redovita natrpavanja definitivno će se osjetiti na tvojoj kilaži. Kalorije koje utrpaš u sebe izazivaju i probavne probleme. Svejedno, osoba koja ima poremećaj prejedanja pretjerano ne mari. Dijabetes tipa 2 i povišena razina lošeg kolesterola još su dvije potencijalne posljedice prejedanja, no sve ovisi o onome što trpaš u sebe.
Oni koji se prejedaju obično u tijelo ubacuju namirnice krcate industrijskim šećerom, a mogu to još biti i prilično masna te slana jela. Dakle, sve ono što najuspješnije skriva osjećaj sitosti pred tvojim umom.
No, postoje i oni koji pokušavaju jesti zdravo pa svejedno pretjeruju s unesenim povrćem, grahoricama, juhama te biljnim i mesnim izvorima proteina. Takav obilan obrok će svakako imati manje kalorija od onog iz fast fooda, ali istina je da se zapravo možeš prejesti bilo čega, a tvoja probava zapravo će protestirati na abnormalnu količinu čak i nutritivno bogate hrane.
I da, neki koji su skloni prejedanju u isto se vrijeme bave redovitom tjelovježbom. Time umanjuju posljedice svoje prehrane, ali ne rješavaju suštinu svog problema.
Liječnici kažu da već ako nekoliko puta tjedno izgubiš kontrolu i ubaciš u sebe pretjeranu količinu hrane, to znači da spadaš među one koji imaju poremećaj prejedanja. Svoj problem zatim moraš osvijestiti, jer tvoje tijelo ne uživa u onome što mu radiš.
Zašto dolazi do poremećaja prejedanja?
Istraživanja pokazuju da oni skloni prejedanju imaju već u obitelji nekog tko na sličan način gubi kontrolu nad hranom. Je li to onda problem prenesen genima ili odgojem, to je nešto što znanstvenici tek trebaju istražiti.
Također se otkrilo da do prejedanja u mnogo slučaja dolazi zbog izgladnjivanja. Dakle, opsjednuto pokušavaš dovesti svoju liniju u red uskraćivanjem hrane. Zatim pukneš zbog tih loših navika i počneš trpati u sebe više nego što ti je potrebno. Na kraju imaš više kila nego na samom početku.
Do prejedanja može doći i zbog unutrašnjeg nemira. Naime, ako iznutra osjećaš konstantnu nervozu tada se može dogoditi da u žvakanju hrane pronađeš sredstvo smirenja, baš kao što neki puše cigarete.
U svakom slučaju, poremećaj prejedanja uvijek je povezan s manjkom kontrole. Do toga može doći zbog krivih poteza koje vučeš i tako iscrpljuješ organizam. No, problem možete biti i u tvojem umu koji traži sredstvo smirenja tamo gdje ga neće dobiti.
Koji su klasični simptomi poremećaja prejedanja?
Ljudi koji pate od poremećaja prejedanja u pravilu su skloni jesti brže nego što je to zdravo. Tako tvoj probavni trakt gubi priliku poslati signal sitosti mozgu, zbog čega i možeš toliko toga ubaciti u sebe.
Ako imaš potrebu jesti sve dok ne počneš osjećati nelagodu u želucu, to je još jedan znak da imaš sklonost prejedanju. Ubacivanje u sebe hrane dok uopće ne osjećaš glad još jedan je simptom, bilo da to radiš zbog dosade, nervoze ili nekog trećeg razloga.
Nakon svega toga se pak može javiti osjećaj srama. Neke će to sve odvesti u depresiju, drugi će krenuti s jednako pretjeranim vježbanjem i znojenjem što može dovesti do bulimije. No, što god da poduzmeš neće ti pomoći ako ne osvijestiš da imaš problem i pokušaš ga sasjeći u korijenu.
Kako se riješiti prejedanja?
Nekoliko je rješenja ovog problema. Kao prvo, počni jesti svjesnije. Nemoj u sebe nabrzinu trpati hranu, jer tako tvoj um neće na vrijeme dobiti signal da je želudac sit. Pokušaj se također držati uravnotežene prehrane, jer nutritivno bogate namirnice u pravilu ne potiču na nekontrolirano trpanje kalorija u sebe. To rade one krcate šećerom i ostalim industrijski osiromašenim ugljikohidratima. I da, nemoj se iscrpljivati nerazumnim dijetama. Jedi redovito, tri do pet puta dnevno.
Ako to sve ne pomogne tada moraš nešto učiniti s tim unutrašnjim nemirom kojeg osjećaš. Možda jednostavno živiš prebrzo i tvoj um mora usporiti. Pokušaj s vježbama disanja kako bi se živčani sustav opustio. Probaj se i nečim zaokupiti, odnosno naći nešto što te veseli i ispunjava. Istina je, osobe koje ne znaju što bi sa sobom sklone su prejedanju. Dakle, pronađi posao koji te ispunjava ili ako to nije moguće potraži takav hobi. Bilo bi idealno da se radi o nečem što traži fizičku aktivnost. To će te osnažiti fizički i psihički, a i bolje ćeš spavati.
Naravno, ako baš nikako ne uspijevaš vratiti kontrolu nad sobom i svojim odlukama vezanima uz hranu, tada ima smisla potražiti stručnu pomoć. Ona može biti psihološka, ali i vezana uz fitness i nutricionizam.
U svakom slučaju, prejedanje nije nešto što te mora mučiti do kraja života. Već ako osvijestiš problem i počneš planirati što unosiš u sebe sve će biti bolje.
A ako trebaš još savjeta vezanih za zdrave navike i borbu protiv vlastitih slabosti, svakako se pretplati na BudiFit newsletter. Profesor kineziologije Kristian Tin Amstrong svakog tjedna će ti slati vrijedne informacije koje će ti itekako pomoći da poboljšaš svoje zdravlje i održiš dugoročnu vitalnost!
