Junk food iliti brza hrana danas nam je dostupna na svakom koraku. Nekima se čini kao idealan način kako ubaciti nešto u sebe i zatim nastaviti s planiranim aktivnostima. No, radi se o obrocima koji su lišeni svega onog dobrog što organizmu treba. Zato takva prehrana ima svoje posljedice.
Masni burger, prženi krumpirići, lisnato tijesto, pizza natovarena punomasnim sirom. Sve to pojačano slanim i slatkim umacima. Tu su samo neka od brzih rješenja za glad. Dovoljno je otići do pekare ili do fast fooda i već za pet minuta pred tobom je obrok kojeg ćeš u kratkom vremenu ubaciti u sebe.
Baš zato je brza hrana postala iznimno popularna diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku. No, ne zovu je slučajno junk food (hrv. “smeće od hrane”). Naime, kvaliteta onog što ubacuješ u svoje tijelo sasvim je dvojbena. Istina je, ništa ti neće biti od jednog takvog obroka. No, ako baziraš svoju prehranu na fast food proizvodima prije ili kasnije pojavit će se zdravstveni problemi. Zato je nužno svesti brzu hranu na minimum.
Zašto je fast food tako privlačan?
Tajna uspjeha lanaca brze hrane nije samo lakoća kojom dolaziš do svog obroka. Junk food nas privlači i zbog svojih sastojaka. Kreiran je upravo kako bi se u tvom umu stalno javljala potreba za okusom kojeg nudi.
Za to brinu rafinirani šećeri, sol i zasićene masti. To je kombinacija koja je pronašla slabu točku u tvom umu. Odmah čim se zalogaj nađe u ustima aktivira se hormon sreće dopamin i počinješ osjećati zadovoljstvo. Sljedeći put dopamin će se osloboditi čim prolaziš u blizini pekare ili fast fooda. Mozak će se sjetiti dobrog osjećaja i poželjet će to ponovo iskusiti.
Bila bi to jedna lijepa priča da iza svega ne stoji prevara. Nažalost, tvoj mozak je nasjeo na hranu koja organizmu uopće ne čini dobro. Što je najgore, ne prestaje nasjedati čak i nakon što shvatiš da je prehrana bazirana na fast food proizvodima loša za tebe i tvoje zdravlje.
Čega ima previše u brzoj hrani?
Fast food je krcat aditivima koji mu produžuju rok trajanja i poboljšavaju okus. To je posebno izraženo u lancima brze hrane, ali nije sjajna situacija ni u pekari.
Takvi proizvodi puni su soli, što podiže krvni tlak, a samim time ugrožava krvožilni sustav. Pretjerana količina natrija opterećuje bubrege i povećava izlučivanje kalcija, ključnog za zdravlje kostiju. Uz sve to može dovesti i do dehidracije.
Brza hrana ima u sebi i pregršt rafiniranog šećera, čak i kad se čini više slana nego slatka. Unos previše industrijski osiromašenog bijelog šećera povećava opasnost od nastanka dijabetesa tipa 2, a može dovesti i do masne jetre pa i do karijesa.
Kao da to nije dosta, junk food ima u sebi značajnu količinu zasićenih masti. To su one koje podižu razinu lošeg (LDL) kolesterola u krvi i dovode do zakrčenja krvnih žila. I da, svaki obrok u kojem prevladavaju šećeri i zasićene masti iznimno je kaloričan. Čak i ako je tvoj metabolizam moćan, uz brzu hranu s vremenom će se javiti problemi s kontrolom tjelesne težine. To posebno vrijedi za one koji su prešli tridesetu.
Što nedostaje brzoj hrani?
Brza hrana obiluje ugljikohidratima, zasićenim mastima i soli. No, to nije dovoljno da bi organizam normalno funkcionirao. Tijelu itekako trebaju vitamini i minerali kojih u takvim obrocima gotovo da i nema, nakon što su sastojci prošli industrijsku obradu. Fale i antioksidansi koji pomažu pri regeneraciji stanica i proizvodnji energije. Prehrana u kojoj nema minerala, vitamina i antioksidansa dovodi do pada imuniteta i problema u funkcioniranju različitih organskih sustava.
Isto vrijedi i za vlakna. Upravo o vlaknima ovisi uspješno čišćenje crijeva, a i usporavaju probavu te pomažu pri regulaciji šećera u krvi. Njih dobivaš s cjelovitim žitaricama, a u fast foodu toga nema, jer sva nutritivna vrijednost žitarica izgubi se tijekom obrade.
Što se proteina pak tiče, u pekarskim proizvodima ih baš i nećeš pronaći. S njima dobivaš manje-više prazne kalorije. U restoranu brze hrane proteini su pak pomiješani s velikom količinom zasićenih masti pa je svakako moguće pronaći i puno zdravije izvore.
Kratkoročni i dugoročni učinak fast fooda
Fast food kratkoročno donosi osjećaj sreće i zadovoljstva koji mnogima u životu nedostaje. Dolazi do snažnog skoka energije odmah čim se zalogaji nađu u probavnom sustavu, što je još jedan način na koji nas brza hrana zavarava. Radi se o šećeru koji je skočio u krvi i aktivaciji inzulina.
Zatim dolazi do strmoglavog energetskog pada. Probavni sustav također počinje protestirati. Javlja se nadutost, a može se javiti i konstipacija iliti zatvor. Ako obrok ne prati konzumacija značajne količine vode može doći i do dehidracije.
Sve se to odvija isti dan nakon unosa fast fooda u tijelo. Dugoročne pak posljedice još su negativnije:
- kronični problemi s funkcioniranjem probavnog sustava,
- konstantna glad koja se javlja već sat vremena nakon obroka,
- borba s tjelesnom težinom i opasnost od nastanka pretilosti,
- problemi s kontroliranjem krvnog tlaka,
- opasnost od kardiovaskularnih bolesti zbog povišenog LDL kolesterola,
- inzulinska rezistencija i dijabetes tipa2,
- oslabljeni imunitet koji otežava borbu s virusima,
- ovisnost o slatkom i slanom koja izaziva depresiju ako žudnja nije zadovoljena.
Kako se skinuti s brze hrane i prekinuti ovisnost?
Ovisnost o brzoj hrani koju je tvoj mozak razvio sasvim je normalna stvar. Nije to nikakva slabost tvog karaktera ili želja za samouništenjem. Svi mi čeznemo za pozitivnim emocijama. Upravo njih će kratkoročno aktivirati junk food, zahvaljujući kemijskom sastavu kojem je cilj začarati te i potaknuti da želiš još.
No, dobar osjećaj uz industrijsku osiromašenu hranu kratko traje, a problemi su dugoročni. Zato je nužno skinuti se s fast fooda.
Dobra je vijest da je ovisnost o brzoj hrani moguće prekinuti, baš kao i svaku drugu. Najlakše ćeš to napraviti ako planiraš svoje obroke. Nutritivno bogate namirnice spremne postati ukusan obrok u sljedećih pola sata dobar su razlog da odustaneš od odlaska u pekaru. Ako ti je i to predugo za čekanje uvijek možeš unaprijed kuhati zdrave obroke i onda ih samo podgrijavati.
Tu su i zdrave užine koje pomažu da u sebe uneseš nešto hranjivo kad te uhvati glad između dva obroka. Mogu to biti orašasti plodovi, proteinske čokoladice ili krekeri od cjelovitih žitarica. Ne zaboravimo ni voće, jer s njim dobivaš sasvim drukčiji, puno zdraviji šećer. Pozitivno će djelovati na um, bez da od tebe traži da unosiš u sebe još zalogaja, sve dok se ne raspukneš.
Dodaj tome visokokvalitetne proteine i zdrave masti iz ribe i plodova mora. Kuhaj hranu ili je ispeci u pećnici kako bi bila manje kalorična. Odbaci industrijski osiromašene umake i gazirano piće. Vježbaj redovito, pij mnogo vode i popravi svoj san. Vrlo brzo će se tvoja želja sa slatkim i slanim smanjiti, a sitost će trajati puno duže nakon svakog obroka.
To je jednostavna, a dobitna formula dok se skidaš s fast fooda i pekarskih proizvoda. A ako ti nije jasno kako to izgleda u praksi saznat ćeš ako se pridružiš našoj Fit Lifestyle zajednici na Fejsu!
Zašto je brza hrana nezdrava – najčešće postavljana pitanja
Što je manje zdravo – hrana iz fast fooda ili iz pekare?
Hrana iz pekare svodi se na prazne kalorije koje te debljaju, a ne daju ti dugoročnu sitost. U fast foodu ćeš pronaći nešto više proteina u obrocima, ali i previše masti, soli te aditiva koji izazivaju ovisnost. I jedno i drugo je vrlo nezdravo.
Koliko često smijem jesti brzu hranu?
Ako želiš očuvati svoje zdravlje ograniči fast food na konzumaciju jednom, dva ili najviše tri puta mjesečno. Prehranu pak baziraj na vlastitoj pripremi hrane i nutritivno bogatim obrocima.
Je li moguće jesti brzu hranu svaki dan i ostati zdrav?
Redovita konzumacija brze hrane prije ili kasnije će se početi osjećati, čak i ako imaš genetski snažan organizam. Prvo će početi patiti probava, a onda i krvožilni sustav. Na kraju će se javiti problemi s imunitetom, kilažom, a možda i bubrezima. Zato ograniči fast food na minimum ili ga u potpunosti odbaci.
