O onome što jedeš ovisi koliko ćeš imati energije i u kakvom će stanju biti tvoj organizam. Postoji nutritivno bogata hrana, a i ona koja nije sjajan izbor ako želiš sačuvati svoje zdravlje. Izdvajamo nekoliko jela koje bi bilo najbolje izbaciti iz tjednog jelovnika.
Hrana je pokretačko gorivo ljudskog organizma. Daje ti energiju potrebnu za normalno funkcioniranje. A što je tvoja prehrana raznolikija, to ćeš u sebe unijeti više vrijednih tvari. Pa tako s uravnoteženom ishranom tvoje tijelo dobiva zadovoljavajuću količinu proteina, ugljikohidrata, masti, minerala, vlakana i vitamina, ključnih nutrijenata za zdravlje tvog tijela.
No, u zadnjih nekoliko desetljeća na policama u supermarketu dominira industrijski osiromašena hrana. Iz nje su izbačene važne hranjive tvari, a dodani su šećer i sol kako bi okus bio privlačniji. Da stvar bude gora, koriste se i različite kemikalije sumnjivog učinka na zdravlje kako bi se produžio rok trajanja onog što se kupcima nudi.
Pa iako liječnici i znanstvenici upozoravaju na izbjegavanje industrijski procesuirane hrane, svejedno joj mnogi u Hrvatskoj daju prednost za doručak, a i za druge obroke. To je nešto što moraš izbjeći ako ti je stalo do svog organizma. Izdvajamo onu hranu koju bi trebalo konzumirati što rjeđe, jer joj je sastav takav da dugoročno škodi tvom zdravlju.
Suhomesnati naresci
Salama se čini kao vrlo praktičan doručak. Staviš je ujutro na kruh, ubaciš u sebe i riješiš se gladi. No, istina je da takvi suhomesnati naresci nisu baš pretjerano zdravi. Sadrže pregršt zasićenih masti i soli, što nije dobro za tvoj krvožilni sustav.
Bilo da se radi o narescima na bazi piletine, puretine ili svinjetine, znanstvena istraživanja su pronašla poveznicu između povišenog kolesterola i ovog tipa hrane. Raste i rizik od povišenog krvnog tlaka, a neke od kemikalija koje salamama produžuju vijek trajanja stručnjaci povezuju čak i s izazivanjem karcinoma. Tog rizika elegantno ćeš se riješiti ako umjesto salame prijeđeš za doručak na kašu i griz od cjelovitih žitarica.
Bijeli kruh
Cjelovite žitarice možda su dobre za tebe i probavu, jer su krcate vlaknima, a imaju i ponešto proteina u svom sastavu. No, zato bijeli kruh ne donosi mnogo toga dobrog tvom tijelu. Naime, iz brašna od kojeg nastaje izbačeni su ključni nutrijenti pa zapravo u sebe unosiš manje-više prazne kalorije.
Istina je, bijeli kruh nepotrebno deblja, a neće te dovoljno zasititi pa ćeš vrlo brzo poželjeti još nešto ubaciti u sebe. Sastav je takav da dolazi do skokova šećera u krvi ako pretjeraš s bijelim kruhom, a nije se lako zaustaviti. Odaberi radije integralni krah. I on može biti kaloričan, ali ti barem daje vrijedne hranjive tvari uz koje ćeš lakše postići sitost.
Pohano meso
Kad baciš pogled na gotovu hranu u supermarketu uočit ćeš da dominira pohano meso. Ljudi u Hrvatskoj mu daju prednost u odnosu na druge tipove obrade mesa. No, pohanci upijaju ulje i povećavaju kaloričnost tvog obroka. S njima unosiš i pregršt zasićenih masnih kiselina, na čemu ti srce i krvne žile neće biti zahvalni.
Znanstvenici kažu i da se pri pohanju na visokim temperatura mogu stvarati štetni spojevi, pogotovo ako ulje nije svježe. Kombinacija pak jaja, brašna i krušnih mrvica podiže glikemijski indeks obroka, što se osjeća na razini šećera u krvi. Ako već žudiš za pohancima najbolje ih je napraviti doma. U restoranu nikad ne znaš na kakvom su ulju napravljeni i koliko je soli u njih nagurano.
Prženi krumpirići
Od malih nogu veselimo se prženim krumpirićima. Hrskavi su, slani i ukusni, pogotovo ako se naprave kako treba. No, krumpiri umočeni u ulje u fritezi nisu sjajan izbor za tvoj organizam.
Previše natrija, previše zasićenih masti, previše kalorija. Zato bi pržene krumpiriće trebalo svesti na minimum svakog tjedna. Kao i s pohanim mesom, bolje je samostalno ih pripremati nego pustiti lancu brze hrane da koristi ulje dvojbene kvalitete dok ih za tebe prži.
Fast food burgeri
Zadnjih godina priprema burgera postala je u Hrvatskoj prava kulinarska vještina. Pronaći ćeš burgere smještene u integralno pecivo, s pregršt salate pa čak i s kvalitetnim ribljim odreskom. To ima smisla pojesti, osim ako te ne odbije cijena koja polako premašuje 15 eura.
No, treba reći da su fast food burgeri ostali na istoj razini na kojoj se već nalaze više od 30 godina. Nekvalitetno meso pojačano umacima i dodacima koji debljaju. Sol, šećer i zasićene masne količine dominiraju sastavom burgera iz restorana s brzom hranom. Dobar su izbor obroka samo ako ti je cilj što prije učiniti svoje krvne žile neprohodnima.
Lisnato tijesto
Pekarski proizvodi u Hrvatskoj su visoko na listi razloga zašto se debljamo. To posebno vrijedi za one koji su napravljeni od bijelog brašna, s puno šećera ili soli dodanih radi privlačnijeg okusa.
Posebno vrijedi izdvojiti lisnato tijesto. Nastalo je uz pomoć maslaca i margarina, što je diglo masnoću na maksimum. Tu je još pregršt soli koju možeš osjetiti pri svakom zagrizu, a naići ćeš i na vrste pojačane velikom količinom šećera. Vlakna, proteine i vitamine s lisnatim gotovo da možeš zaboraviti. Lisnato je odmah uz bok peciva punjenog čokoladom, krafne i fritule po svojoj nutritivnoj beskorisnosti. Ako već ideš u pekaru uzmi tamo sendvič s tunom i salatom. Po mogućnosti u integralnom pecivu. Srećom, zadnjih godina ga vodeći lanci imaju u ponudi.
Punomasni sir
Sir nije nužno nezdrava namirnica. Uostalom, zrnati i posni sirevi odličan su izvor proteina. U svom sastavu imaju i kalcij, bitan za ljudske kosti i mišiće.
No, punomasni sir dobiva prednost kod većine hrvatskih građana, a ne bi trebao. Ima izuzetno visoku kalorijsku gustoću, što znači da je lako pretjerati s njegovim unosom. Dok trepneš u tebe je ušlo 500 kalorija, a glad nije nestala. Višak soli i puno zasićenih masti dodatni su problem za organizam pa je najbolje konzumiranje masnog sira svesti na minimum.
Keksi
S police te mame keksi za koje te proizvođač uvjerava da su krcati vlaknima. I to je super, ali nakon što pojedeš dva shvatiš da ne možeš stati. Razlog je taj što su keksi napravljeni tako da budu neodoljivi tvom nepcu i samim time te potiču na prejedanje. Za čas shvatiš da je otišlo niz grlo 400 grama u jedno popodne.
Problem s keksima je to što imaju u sebi mnogo dodanog šećera, čak i kad obiluju vlaknima. U njima su obično još različiti aditivi, emulgatori i umjetne arome, što je i tajna tako privlačnog okusa. Nisu idealni za održavanje šećera na normalnoj razini u krvi, a ni za tvoju liniju. Postoje alternative poput onih od zobi, ali u praksi se pokazuje da svako pakiranje brzo ode jednom kad ga otvoriš.
Instant juha
Juha je odličan dodatak ručku. U sebi sadrži pregršt različitih vrsta povrća, a i vrijednu tekućinu koju možda ne unosiš u dovoljnoj mjeri konzumacijom vode.
No, nije ni svaka juha zdrava. Čak i domaća može biti pretjerano masna ako je u njoj masno meso previše toga pustilo. Još gori izbor su instant juhe. U njima je pregršt soli, a povrća u tragovima. Samim time fali vlakana i proteina koje dobivaš kad si samostalno napraviš juhu. Tu su još pojačavači okusa i različiti aditivi, kao i masne kiseline niske kvalitete. Ne samo da će te brzo uloviti glad nakon što pojedeš takav instant obrok, nego će i tijelo ostati bez onih hranjivih tvari koje bi mu svaka zdrava juha trebala dati.
Čips
Pregled nezdrave hrane moramo završiti čipsom. U pitanju je zaista loš izbor grickalice. Krcat je soli, što nije dobro za tvoj krvni tlak. Pravljen je u ulju koje nije najviše kvalitete pa s njim unosiš pregršt zasićenih masnih kiselina. Visoko je kaloričan, a ne daje tijelu vitamine ni proteine.
Obrada čipsa može dovesti do nastanka akrilamida, kemijske tvari koja se pojavljuje pri prženju na visokim temperaturama. U većim količinama akrilamid postaje štetan i potencijalno kancerogen za ljude. Zato su među grickalicama štapići bolji izbor od čipsa, ako već ne po pitanju soli onda barem po pitanju masti i akrilamida.
Oni koji su skloni nezdravoj hrani svemu navedenom još dodaju gazirana pića i alkohol. Možda i cigarete. U dvadesetima imaš osjećaj da ti ništa od toga ne škodi i da oni koji tvrde suprotno izmišljaju. No, s godinama se javljaju kronične bolesti povezane upravo s tvojim životnim stilom. Zato na vrijeme prijeđi na nutritivno bogatu prehranu ako želiš što duže živjeti bez bolova i svakodnevnih zdravstvenih tegoba.
Kako to napraviti otkrit će ti naša Fit Lifestyle grupa na fejsu. Tamo te čekaju redoviti savjeti o prehrani iskusnog fitnes trenera, a i brojni tebi slični entuzijasti, spremni podijeliti vlastita iskustva vezana uz ishranu i tjelovježbu!
Najgora hrana za zdravlje – najčešće postavljana pitanja
Koja hrana dugoročno loše utječe na zdravlje?
Industrijski osiromašena hrana nije dobar izbor za tvoj organizam. Tu spadaju pohanci, fast food, keksi, čips, pekarski proizvodi pa čak i instant juhe te punomasni sir.
Trebam li u potpunosti izbaciti nezdravu hranu iz prehrane?
Pokušaj je ograničiti na razumnu razinu. Neka tvoj jelovnik bude baziran na nutritivno bogatim obrocima, a manje zdrave obroke konzumiraj jednom ili eventualno dvaput tjedno.
Koje su posljedice nezdrave prehrane?
Problemi s tjelesnom težinom, krvnim tlakom, šećerom u krvi, povišenim kolesterolom i lošim funkcioniranjem probave samo su neke od mogućih posljedica konzumiranja nezdrave hrane.
