gicfbslide2

Kako se nositi s emocionalnim jedenjem

64

Emocionalno jedenje? Vrijeme je da se suočite i promijenite vaše ponašanje. 

Emocionalno jedenje obično ne uklanja stres, ali često dodaje kilograme. Prije nekoliko dana mi je jedna prijateljica dala magnetić za frižider na kojem je pisalo, “‘Stressed’ is ‘Desserts’ Spelled Backwards.” (na engleskom se stres obrnuto čita desert).

Emocionalno prejedanje joj je predstavljalo veliki izazov – a mogao ga je uzrokovati bilo kakav osjećaj. Zapravo i nije bilo važno da li je bila tužna, usamljena, ljuta ili nervozna – za sve je postojao “jestivi lijek”.

Problem je bio u tome što se od emocionalnog jedenja nije osjećala nimalo bolje – a definitivno joj nije bilo lakše skinuti suvišne kilograme.

Svi se mi povremeno okrenemo emocionalnom jedenju. Možda ste se nakon iznimno napornog dana oraspoložili sa zdjelom sladoleda, ili ste, analizirajući katastrofalni spoj, ukrali nekoliko krumpirića s prijateljičinog tanjura.

No, kad emocionalno jedenje izmakne kontroli – kada je hrana prvi i najčešći odgovor na negativne misli i osjećaje – vrijeme je da se suočite s time.

Što je emocionalno jedenje?

Emocionalno jedenje ili jedenje pod stresom je upravo to kako vam zvuči. To je kad jedete da bi pobjegli od bilo kakvih loših osjećaja, to je nada da ćete se od hrane osjećati bolje.

Ponekad je to svjesna odluka (“danas me šef stvarno izmaltretirao… zaslužujem pizzu”), ali češće je samo nepromišljeni odgovor na neodređeni, negativni osjećaj za koji ne možete točno reći što je. Možda i ne znate što vas točno muči, ali ste sigurni da je hrana jedini lijek za štogod vas mučilo.

Je li to emocionalna ili fizička glad?

Postoje neki znakovi koji vam mogu pomoći razlikovati emocionalnu glad/jedenje od prave, fizičke gladi.

·      Do emocionalnog jedenja obično dolazi odjednom. Počnete se osjećati nervozno ili napeto, i bum! … baš vam se jede čips. S druge strane, fizička se glad postupno razvija. Počnete osjećati glad, ali ne morate baš odmah jesti – a to vam daje vremena da mudro odaberete i utažite glad s nečim što je dobro za vas.

·       Emocionalno jedenje obično budi želju za hranama koje su slatke, masne i bogate kalorijama – i često vrlo određene (ne samo “čokolada”, već “komad kolača s tri vrste čokolade iz Cookie Factoryja na Tkalčićevoj”). Kad ste fizički gladni, onda vam hrana – općenito – zvuči dobro. Razmotriti ćete nekoliko opcija koje će utažiti fizičku glad – što znači da je veća mogućnost da pravilno odaberete.

·     Jednom kad utažite fizičku glad i želudac vam je ugodno popunjen, dobivate znak da je bilo dosta i obično prestanete jesti. Ali kad vas vode osjećaji, lako je ignorirati što vam želudac govori – te se na kraju prenajedete pokušavajući se osjećati bolje.

·       Emocionalno jedenje može vam trenutno popraviti raspoloženje – a onda, jednakom brzinom zavladaju sram i krivnja. Kad pak završite s obrokom koji je utažio vašu fizičku glad, obično nakon obroka ne osjećate krivnju.

Savjeti za promjenu ponašanja emocionalnog jedenja

·         Vodite dnevnik hrane. Dnevnik hrane doista vam može pomoći da vidite što vas potiče na emocionalno jedenje. Kad god osjetite potrebu za hranom, zabilježite koliko ste gladni na ljestvici od 1 do 10 (1 = Onesvijestiti ću se od gladi; 10 = Tako sam pun/a da moram raskopčati hlače). Onda zapišite kako se osjećate u tom trenu.  Što vas je potaklo da jedete? Da li ste stvarno gladni – ili ste tužni ili nervozni?

·         Zavladajte svojim osjećajima. Znate da vas osjećaji tjeraju na emocionalno jedenje, pa zašto ih onda ne priznajete? Ponekad je dobro biti ljut ili usamljen ili dosađivati se. Osjećaji mogu biti neugodni, ali oni nisu opasni – i ne morate ih uvijek “popravljati.” Pustite ih neka dolaze i odlaze bez da ih osuđujete – oni su takvi kakvi jesu.

·         Poradite na vještinama suočavanja. Svaki put kad jedete zbog stresa, to je samo podsjetnik da se ne možete suočiti sa vašim osjećajima. Kad stres nastupi, pokušajte se zapitati “što je najgore što će se dogoditi ako ne jedem?” Dobro, možda će razina stresa porasti – ali osjećaj će proći. Ako si nikad ne dozvolite da jednostavno doživite stres, nikada nećete saznati da on vjerojatno nije ni približno tako loš kao što ste mislili da će biti. Pokušajte tolerirati vaše osjećaje, ili pronaći druge načine kako se nositi sa stresom.

·         Pronađite alternativu hrani. Uzmite si malo vremena za razmišljanje o vašim osjećajima i smislite načine koji bi mogli riješiti vaš problem. Popišite stvari koje bi mogli raditi umjesto jedenja. Otiđite u šetnju da razbistrite glavu, slušajte glazbu, meditirajte, čitajte, ili nazovite prijatelja s kojim možete popričati.

·         Odučite se od loših navika. Ljudi koji jedu pod stresom stalno potiču ideju da je hrana najbolji lijek za tretiranje negativnih osjećaja. I, poput drugih loših navika, do emocionalnog jedenja dolazi prije nego ste imali priliku razmisliti o tome (loš dan = pet sati gledanja televizije i kutija sladoleda). Zato se morate odučiti od vaših loših navika i, kad nastupi loš dan, nastojati raditi nešto drugo osim pražnjenja hladnjaka.

  • Pričekajte. Ljudi koji jedu pod stresom često strahuju da će, ako ne utaže želju za hranom, čežnja postajati sve gora i gora i gora. Ali kad provode taktike otezanja, često se iznenade da je nagon jednostavno prošao. Umjesto da se odmah prepustite nagonima, obećajte si da ćete pričekati nekoliko minuta. Imate velike šanse da će vas nešto omesti ili zaokupiti, i težnja će proći.

Budite dobri prema sebi i dajte si vremena da poradite na emocionalnom jedenju.