U posljednje vrijeme vodi se žestoka debata o tome je li veganska prehrana bolja ili lošija za ljudsko zdravlje od konzumiranja mesa. Otkrivamo zašto i jedna i druga opcija mogu, ali i ne moraju biti dobre za tvoju dugoročnu vitalnost.
Živimo u doba u kojem sve više pažnje pridajemo onome što unosimo u sebe. A jedna od glavnih rasprava vodi se oko toga treba li izbaciti meso iz prehrane ili je ono nužno za dugoročno ljudsko zdravlje.
S jedne strane tu su vegani koji odbijaju konzumirati meso te sve produkte uzgoja životinja (poput mlijeka i jaja), a i odjeću proizvedenu od životinjskog krzna. To ne rade samo zato što smatraju da je ubijanje životinja nedopustivo, već i zato što tvrde da mesna industrija zagađuje planetu, a mesni izvori proteina negativno utječu na ljudsko zdravlje.
Tu su onda i oni koji imaju sasvim suprotno mišljenje. Smatraju da čovjek ne može živjeti bez mesa i kažu da veganskoj prehrani fale ključni nutrijenti da bi organizam normalno funkcionirao.
I jedni i drugi predviđaju drugoj strani da će se prije ili kasnije razboljeti te da je jedino njihov put ispravan pri izgradnji tijela i održavanju dugoročne vitalnosti. No, istina je da prehrana bogata mesom, a i ona veganska mogu biti pravi izbor za tebe i tvoje tijelo. Bitno je samo osmisliti jelovnik koji je baziran na pravim namirnicama.
Veganska prehrana traži fokus na detalje
Ako želiš postati vegan to znači da moraš vrlo ozbiljno pristupiti slaganju svog tjednog jelovnika. Naime, prehrana koja ne sadrži meso može dovesti do deficita proteina u tvom tijelu ako ne kombiniraš svoje namirnice kako treba.
Pa tako vegan treba težiti unosu onih izvora proteina koji mu daju sve potrebne aminokiseline za rast i održavanje mišića. Bez toga njegovi organski sustavi ne mogu funkcionirati. Biljne proteine možeš unijeti uz pomoć soje, leće, grahorica, tempeha, tofua i seitana. Ima svakako smisla tome dodati i proteinski šejk kao dodatak prehrani.
Vegani moraju paziti i na unos kalcija, nužnog za zdravlje kostiju, prisutnog u velikoj mjeri u mliječnim proizvodima. Alternativa tome su zelena salata, grašak, orašasti plodovi pa i biljna mlijeka obogaćena kalcijem.
Vitamin D pak vegan može dobiti iz gljiva, a jod iz asparagusa, kao i iz soli obogaćene ovim kemijskim elementom. Kritično može biti željezo, ali leća, grašak, sjemenke, zeljaste biljke i orasi pobrinut će se za njegov unos. Problem ostaje jedino vitamin B12 kojim je veganska prehrana izuzetno siromašna, a važan je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i funkcioniranje živčanog sustava. Veganu je najbolje unositi ga kroz dodatke prehrani.
Dakle, fokus veganske prehrane mora biti na adekvatnom unosu proteina, željeza i vitamina B12. Vegan još mora paziti na jod, cink pa i na omega-3 masne kiseline. Dobra je vijest da pravom kombinacijom biljnih namirnica i dodataka prehrani veganska prehrana definitivno može dati tijelu sve što mu je potrebno.
Mesna prehrana ne mora biti izvor opasnih bolesti
Neka istraživanja upravo crveno meso optužuju da povećava izglede nastanka karcinoma u ljudskom organizmu, prije svega u crijevima. Mast iz mesa također se povezuje s bolestima srca i krvnih žila.
No, istina je da osoba koja jede meso itekako može živjeti zdravo. Naime, pokazalo se da su oni koji u sebe trpaju svinjetinu, janjetinu i govedinu posebno skloni industrijski osiromašenoj prehrani, onoj koja ne daje organizmu potrebne vitamine, minerale i biljna vlakna. Poznati su i po tome da previše ne mare za nutritivnu vrijednost svoje prehrane.

Zato je prehrana bogata mesom došla na glas kao nešto što uzrokuje probleme s probavom i krvožilnim sustavom, a neki je vide i kao potencijalni izvor opasnih upala. No, onaj tko smanji prženo i pohano meso te mu doda djevičansko ulje može izbjeći takav scenarij. Kombiniranje bijelog s crvenim mesom, kao i s ribom također pomaže da prehrana bude zdravija. Tome je zatim nužno dodati voće, povrće, integralne žitarice, orašaste plodove, grahorice i gljive, sve ono to čini uravnoteženu prehranu. U tom slučaju prehrana mesojeda može biti optimalna za izgradnju tijela, a i za zdravlje.
Koji je bolji tip prehrane dok pokušavaš kontrolirati težinu?
Nema sumnje, meso nije ključan faktor dok pokušavaš smršaviti. Meso kao izvor proteina dat će tvom tijelu mišiće koji troše energiju i ubrzavaju metabolizam. Isto možeš postići i uz pomoć biljnih izvora aminokiselina.
Dakle, moguće je uspješno smršaviti i uz vegansku i uz mesnu prehranu. Sve ovisi o tome koliko kalorija unosiš u sebe te daješ li tijelu ključne nutrijente za njegov rad ili u sebe trpaš industrijski osiromašenu hranu.
Na kraju se izbor između veganstva i mesne prehrane svodi prije svega na tvoj svjetonazor, a i na to koliko truda želiš uložiti dok slažeš svoj jelovnik. Naime, vegan mora paziti na detalje vezane uz unos proteina, vitamina B12 i željeza. Mesojed ima više komocije po tom pitanju, ali ne smije pretjerivati s crvenim mesom, a ni s drugim namirnicama koje tijelo šopaju s masti, a ne daju mu ništa hranjivo. Kako god, i jedna i druga opcija mogu voditi k uspješnoj izgradnji tijela i k dugoročnom zdravlju, pod uvjetom da znaš što radiš.
A bilo da si vegan ili mesojed, ako te zanima kako uravnoteženom prehranom i redovitom tjelovježbom postići optimalne rezultate izgradnje tijela, svakako se prijavi na BudiFit newsletter. Ako to napraviš ubrzo će ti početi na email stizati vrijedni savjeti profesionalnog fitnes trenera. To zlata vrijedi dok pokušavaš transformirati svoj organizam!