Važno je zapitati se kako se nosimo s izazovima koje donosi ovo vrijeme, što nas najviše brine i možemo li tome doskočiti, kako se snalazimo u novome normalnome i što bismo željeli priopćiti onima koji donose odluke…

Potajno smo se nadali da neće trajati toliko dugo, da će epidemija proći, da ćemo se procijepiti u nekom razumnom roku, da manjak aktivnosti i povremeni višak kalorija na nas neće ostaviti traga. Dosta nam je slušati kako se još uvijek moramo prilagođavati i čekati da prebrodimo ovo i počnemo ponovno živjeti kao nekada. No čini se da je to „uskoro“ trajalo godinu dana. A potrajat će još nekoliko mjeseci. Do ljeta. Ili do jeseni… I pitanje je želimo li samo živjeti kao nekada ili biti pametniji, sposobniji, svjesniji sebe i svojih potreba.

Činjenica je da su mnogi od nas imali višak vremena, a umjesto da ga pametno iskoristimo, jednostavno samo ga potratili. Neki od nas i dalje ne odlaze fizički na posao ili to čine povremeno, opseg posla prilično je smanjen ma koliko se trudili da ne bude tako. Ne družimo se kao prije, ne znamo što bismo radili u slobodno vrijeme. Filmove i serije koje volimo pogledali smo, neke knjige koje su čekale da dođu na red pročitali smo…

Korona nas je naučila cijeniti stvari koje smo prije uzimali zdravo za gotovo: trening u teretani, druženje s prijateljima bez ograničenja, šetnja gradom, čavrljanje na kavi u kafićima, koncerti, predstave i utakmice… I to nam nedostaje. I što sada? I dalje provodimo vrijeme iza računala ili s telefonom u ruci. Sva naša energija usmjerena je na zaslon, u virtualni, a ne u stvarni svijet ­– ne u nešto opipljivo, živo.

Sjećate li se one dosjetke koja je kružila po zaslonima mobitela kada djevojka slavi rođendan pa se pita: „Trebam li 2020. uopće pribrojiti svojim godinama? Pa nisam je ni koristila!“

Kako biti fit u vrijeme korone

Velika većina nas doista je potratila cijelu godinu ne čineći ništa, samo čekajući da sve opet postane staro normalno. A najveći problemi proizašli su iz neaktivnosti zbog koje nam pati i privatni i poslovni život. Osobe koje nastoje biti u dobroj formi, trude se kretati se, vode računa o zdravoj i odgovarajućoj prehrani – svjesne su toga problema. Možda nisu fit kao prije, ali vjeruju da će to s lakoćom opet postići. Vjerojatno su u pravu. No jesu li to osvijestili i oni koji otprije imaju problema s tjelesnom formom, čiji se način života odražava na svim razinama, ali i na njihovu djecu? Jesu li svjesni da im upravo ovakva situacija pruža priliku da učine nešto pozitivno za sebe, osvijeste problem i rade na njegovu rješavanju?

Protuepidemijske mjere otežale su borbu protiv suvišnih kilograma kod 70 posto osoba uključenih u organizirane programe mršavljenja, objavili su istraživači s teksaškog sveučilišta. Prema rezultatima studije, tijekom karantene zabilježeni su veći izgledi za pretilost kod osoba koje prije nisu imale poteškoća s viškom kilograma, a zbog ograničenog kretanja i nedostupnosti brojnih sadržaja sve je izraženiji stres i anksioznost kod ispitanika, a kod 84% sudionika istraživanja uočeni su simptomi depresije.

Čak i umjerena aktivnost djeluje bolje od tableta

Debljina je otprije jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, kako u svijetu tako i u Europi i Hrvatskoj, među odraslima i djecom. Prekomjerna tjelesna masa i debljina prepoznate su kao jedini značajni čimbenik rizika za razvoj danas pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire više od 80 posto stanovnika Republike Hrvatske, a to su kardiovaskularne bolesti, neka sijela tumora, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalni poremećaji, izvještava HZJZ.

Za pretilost su važnije navike od gena

Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom. Samo petina adolescenata fizički je aktivna jedan sat dnevno svakog dana u tjednu. Pripada li i vaše dijete skupini koja svakodnevno provodi previše vremena u sjedećem položaju – prvo u školi (bez obzira na to jesu li u učionici ili na online nastavi), a zatim kod kuće iza zaslona televizora, računala ili mobitela? Pomirili ste se sa sudbinom vjerujući da je vaša obitelj jednostavno genetski takva. Ništa vam zapravo ne nedostaje iako svi imaju nekoliko kilograma viška i to vam zapravo i ne smeta mnogo. No nije tako. Za pretilost su daleko važnije navike od gena – znanstvenici su točno utvrdili da na genetiku otpada 13,6% odgovornosti za prekomjernu težinu.

Često posustajemo kad trebamo realizirati dobre odluke. I ne trudimo se naći dovoljno vremena za sport. Budući da je tjelesna aktivnost naporna, vjerojatno je iluzorno uvjeriti pojedinca koji umorno legne na kauč nakon posla da će biti manje umoran ako više vježba. Njemu to ne zvuči baš razumno. Kad ipak siđe s kauča i krene igrati se s djecom, to mu je prilično zamorno. No je li doista toliko teško? Ako mislite da jest i nije vam lako izići iz svoje zone komfora, učinite barem nešto jednostavno za početak. Izvucite bicikle, zavežite tenisice i krenite van sa svojim djetetom.

Čak i umjerena aktivnost poboljšava san, smanjuje anksioznost, poboljšava naše kognitivne sposobnosti i, kao što već neko vrijeme znamo, snižava krvni tlak i poboljšava regulaciju šećera u krvi. Ako redovito vježbamo, učinci su i dugotrajniji. Nema tablete koja je bolja od toga! Ljudi koji su fizički aktivni doživljavaju život kao kvalitetniji. Pomaže nam da živimo bolje, radimo bolje, bolje spavamo i budemo sretniji! Ne treba podcjenjivati zdravstvene učinke vježbanja.

Fizički aktivni ljudi žive kvalitetniji život

Općenito pisanje o blagotvornim učincima vježbanja može biti mrtvo slovo na papiru kada pojedinac ima osjećaj da ga se to ne tiče. Međutim, oni koji redovito vježbaju o tome uopće neće raspravljati jer više ne mogu zamisliti da bi njihova kvaliteta života bez tjelesne aktivnosti bila dobra.

Ako želite doznati kako se pravilno hraniti, s kojim vježbama početi, što se očekuje od djece s obzirom na dob i fizičku spremu, kako sebe dovesti u red i još mnogo toga, obratite nam se.

Čak i ako nikako ne možete pronaći motivaciju i treba vam stručna podrška, tu sam ja, vaš trener Kristian s više od deset godina uspješnog motiviranja svih onih željnih pozitivnih promjena u svojem životu. Slobodno se javite jer siguran sam da vam mogu pomoći!

Zdravstveni učinci vježbanja

Da bismo vas dodatno potaknuli na promjene koje su neophodne, osobito u ovo doba još uvijek šireće pandemije, evo još nekih podataka Svjetske zdravstvene organizacije.

Kad je riječ o djeci, tjelesna aktivnost omogućuje im cjelovit razvoj i donosi brojne blagodati:

• pomaže u održavanju pravilne tjelesne težine i masti te povećava mišićnu masu,
• pomaže u regulaciji zaštitnog kolesterola (HDL) i smanjuje razinu štetnog kolesterola (LDL), sprečavajući tako kardiovaskularne bolesti,
• jača imunološki sustav,
• povećava gustoću kostiju i dobro utječe na zdravlje zglobova,
• pomaže u održavanju dobrog držanja, fleksibilnosti, kondicije i ravnoteže,
• utječe na poboljšanje samopoštovanja i prihvaćenosti u društvu,
• ima dobar učinak na koncentraciju, a time i na uspjeh u učenju,
• ima blagotvoran učinak na mentalno zdravlje (smanjuje stres, anksioznost i depresiju),
• omogućuje druženje i uspostavljanje prijateljstva i obiteljskih veza.

Popis korisnih učinaka na zdravlje odraslih vrlo je dugačak. Redovito vježbanje poboljšava metabolizam i tjelesne funkcije, pa je tako manje kardiovaskularnih bolesti, manje pretilosti i komplikacija povezanih s pretilošću, manje karcinoma (mokraćni mjehur, dojka, crijeva, endometrij maternice, želudac, jednjak, bubrezi i pluća). Popis je impresivan.

A ako nas ne uvjere svi ti blagotvorni učinci na srce, krvne žile, metabolizam, smanjenje nekih vrsta karcinoma, onda će nas možda misao da je tjelesna aktivnost izvrsna prevencija demencije izbaciti s kauča. Ljudi koji redovito vježbaju manje pate od demencije. Ljudi koji su fizički aktivni također trpe manje padova i ozljeda povezanih s njima u starosti.

Pametnome dosta