Rak debelog crijeva zloćudna je bolest od koje oboli oko dva milijuna ljudi godišnje u svijetu. Važno je na vrijeme započeti s liječenjem, a i prakticirati zdrave navike koje ga mogu prevenirati.
Briga od zdravlju uključuje uravnoteženu prehranu i redovitu tjelovježbu, no jednako je bitno i redovitim pregledima držati situaciju pod kontrolom.
To posebno vrijedi za rak debelog crijeva. Radi se o karcinomu u probavnom traktu kojeg je ključno što prije dijagnosticirati. Rana dijagnoza donosi stopu preživljavanja od pet ili više godina za čak 90% pacijenata. Zato je potrebno reagirati na bilo kakve simptome koji se pojave u probavnom traktu ili su vezani uz neobične pojave u stolici.
Istina je, nakon 50. godine šanse za rak debelog crijeva rastu. No, mnogo toga ovisi i o načinu na koji se odnosiš prema svom organizmu. Zato smo ovoj bolesti odlučili posvetiti analizu na našem BudiFit portalu.
Koji su simptomi raka debelog crijeva?
Karcinom na području crijeva i rektuma može biti povezan s nizom simptoma. Krv u stolici je obično nešto na što gastroenterolozi uvijek ozbiljno reagiraju i odmah te pošalju na daljnje pretrage. Krv ne mora biti vezana uz rak debelog crijeva, jer mogu to biti i hemeroidi. No, to je i jedan od potencijalnih znakova da se nešto loše događa u probavnom traktu, pogotovo ako je krv svijetle boje.
Osjećaj u crijevima kao da su i dalje puna čak i nakon odlaska na zahod još je jedan simptom koji može ukazati na postojanje karcinoma, ali i ne mora. Zatvor, proljev i sluzava stolica također mogu ukazati na potrebu dodatnih pretraga pa i pojava polipa koji su benigne tvorevine, no potrebno ih je ukloniti kako ne bi postali kancerogeni.
Bolovi u trbuhu, slabost, umor i anemija još su neki simptomi koji govore o potrebi detaljnog ispitivanja situacije. No, ako imaš neke od nabrojanih simptoma moraš znati da i druge crijevne bolesti slično djeluju na organizam. Ništa još ne govori da imaš rak debelog crijeva. Tek će dubinska dijagnostika pokazati što te muči.
Dijagnostika raka debelog crijeva
Nakon što doktoru otkriješ koji simptomi su se pojavili on će te poslati na ispitivanje krvi, a i na testiranje stolice. Otkrit će se imaš li tragove krvi u stolici te postoje li markeri u krvi koji upozoravaju na postojanje tumora u tijelu.
Čak i ako je sve u redu doktor će poželjeti detaljnije provjeriti stanje u tvojim crijevima pa će te poslati na kolonoskopiju. Priprema za ovaj tretman nije baš ugodna, jer večer prije moraš očistiti svoja crijeva. Unutar 24 sata ne smiješ ništa jesti i doći ćeš na pregled u prilično iscrpljenom stanju, nakon što popiješ dvije do tri litre tekućine koja će izazvati prilično intenzivan proljev. Sam pregled danas se obavlja uz uspavljivanje pa dok traje nećeš osjetiti ništa.
Ako doktor vidi neke sumnjive tvorevine napravit će još i biopsiju. Na rezultate biopsije se čeka još nekoliko tjedana, nakon čega će se točno znati imaš li rak debelog crijeva ili ne. CT, magnetska rezonanca i rendgen bit će pak korišteni ako se pokaže da zaista imaš karcinom. Cilj ovih dodatnih pretraga je otkriti u kojoj je rak fazi.
Liječenje raka debelog crijeva
Nakon što doktor dijagnosticira karcinom i otkrije u kojoj je fazi na temelju toga će odlučiti koje liječenje najbolje odgovara stanju unutar tvojeg organizma. Operacija je prva opcija. Putem kolonoskopije liječnik može odstraniti maligno tkivo ili dio crijeva pa čak i rektum, ovisno gdje se nalazi karcinom.
Ako se karcinom proširio tada je potrebno zračenje, a u kasnijem stadiju i kemoterapija. Postoji još niz lijekova koji pomažu organizmu da se uspješnije bore s malignim stanicama. Što je rak dijagnosticiran ranije, to su veće šanse za preživljavanje.
Tko je rizična skupina i kako prevenirati nastanak karcinoma?
Kao što smo već spomenuli, rak debelog crijeva može biti genetska bolest koje se obiteljski prenosi, ali i ne mora biti. Mnogo se toga može spriječiti i brigom o vlastitom zdravlju.
Što je najvažnije, potrebno je ići na redovite preglede, pogotovo nakon 50. godine kada rizik od nastanka ovakvog karcinoma raste. Analiza stolice pokazat će markere koji otkrivaju postoji li nešto sumnjivo u tvojim crijevima. Zatim će ako postoji ikakva sumnja kolonoskopija otkriti potpunu sliku.
Zna se i da pušenje povećava rizik od nastanka ovog tipa karcinoma. Dakle, riješi se cigarete što prije. Isto vrijedi i za prehranu koja uključuje puno crvenog mesa, poput svinjetine, govedine i janjetine. Industrijski obrađeno meso u kojeg se ubacuju najlošiji mogući komadi tipični su za fast food. Oni također povećavaju rizik od malignih tvorevina u debelom crijevu.
Pretjerano uživanje u alkoholu isto ne pomaže, a ni sjedilački stil života. Drugim riječima, što više se krećeš i zdravije stvari unosiš u organizam, to su manji izgledi da će u tvojim crijevima nastati nešto što će ugroziti tvoj život.
Zato na portalu BudiFit toliko inzistiramo na zdravim navikama! Ne samo što djeluju kao prevencija protiv raka debelog crijeva, već i smanjuju rizik od čitavog niza drugih bolesti koje s godinama postaju sve veća opasnost za tebe.
A kako redovitim treninzima i uravnoteženim obrocima produžiti svoju vitalnost saznat ćeš ako se pretplatiš na BudiFit newsletter. Na tvoj email će odmah početi stizati zlata vrijedni savjeti profesora kineziologije Kristiana Tina Amstronga koji bi mogli promijeniti način na koji brineš o sebi i svom tijelu!
