Kad brzo jedete obično pojedete više. Ako uvijek pojedete prije svih ostalih, evo mojih top šest savjeta koji će vam pomoći da jedete sporije.

Nedavno mi je od jednog prijatelja otac rekao: „Kažu mi da sam usisavač!“

On je cijeli život jeo brzo. „Odrastao sam sa šestero braće i sestara, tako da nas je, uključujući moje roditelje, za stolom bilo devet,“ rekao mi je. „Čim bi mama stavila hranu na stol, mi bi se potukli za svoj dio, a onda bi pojeli što je brže moguće – jer onaj tko bi najbrže pojeo, imao bi najveće šanse za repete prije nego sve nestane!“ Iako više nema devetero ljudi za stolom, starih navika se teško riješiti. Ovaj čovjek još uvijek može potamaniti tanjur hrane za nekoliko sekundi.

Zamolio sam klijente poput njega da vode bilješke o tome koliko im treba da nešto pojedu, i nerijetko ostajem zapanjen kad vidim koliko hrane mogu utrpati u sebe za samo šest ili sedam minuta.

Ponekad, kao kod mog klijenta, prehrambene navike potječu još iz djetinjstva. No, postoje i drugi razlozi zbog kojih jedemo brzo. Kada ste pregladni, ili vam posluže vrlo primamljivu hranu, obično jedete brže – i više. Kada konačno imate priliku nešto pojesti, vjerojatno ćete to samo utrpati u sebe.

A, kad ste stvarno gladni, postoji velika mogućnost i da ćete posegnuti za nezdravom hranom punom kalorija.

Vaš želudac treba vremena da pošalje signale mozgu koji će vam dati do znanja da ste puni – nekih dvadeset minuta. To je stvar vremena, a ne količine hrane koju pojedete.

Signali neće putovati ništa brže zato što ste pojeli više hrane – uvijek će kasniti dvadesetak minuta. Zato se možete osjećati sitima s manje hrane – samo morate usporiti toliko da tijelo ima vremena to shvatiti. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći da usporite svoje prehrambene navike.

Poboljšajte svoje prehrambene navike tako da usporite

Jedite u dijelovima

Umjesto da sjednete s punim tanjurom hrane, pokušajte jesti u dijelovima. Pojedite salatu ili povrće za početak – što će vam omogućiti da se počnete „puniti“ (di)jelom s najmanje kalorija – a onda krenite na glavno jelo. Ako imate premalo vremena da sve pojedete u jednom obroku (poput pauze za ručak na poslu), pojedite glavni dio za ručak a ostatak sačuvajte za užinu, tako nećete osjećati pritisak da sve morate pojesti brzo i odjednom.

Uzmite manji zalogaj

Što je zalogaj veći, brže ćete pojesti. Kada uzimate manje zalogaje, obrok će trajati duže, što će dati mozgu dovoljno vremena da se uskladi sa želucem. Ako jedete hranu koju prvo treba rezati – poput mesa – režite pomalo. Kad sve prvo narežete na komadiće i onda se „bacite na posao“, opet ćete sve brzo pojesti.

Jedite više hrane bogate vlaknima

Hrana bogata vlaknima ne samo da više ispunjava od hrane s malo vlakana, već je treba i duže jesti. Za orašaste plodove i povrće i cjelozrnate žitarice treba više žvakanja nego za hrane kao što su krekeri ili keksi, zbog čega ćete jesti sporije.

Progutajte prije nego zabodete vilicu u hranu

Ljudi koji brzo jedu obično već imaju spremnu vilicu za sljedeći zalogaj, a još uvijek imaju puna usta. Ako ste vi jedni od njih, potrudite se promijeniti redoslijed. Korak koji slijedi nakon „žvači i progutaj“ trebao bi biti „napuni vilicu“, a ne „trpaj dalje u usta“.

Između zalogaja odložite pribor i hranu koju držite u rukama

Ovo je još jedna navika za koju treba vremena da postane „prirodna“, ali stvarno može pomoći. Jednom kad svladate gore navedenu taktiku „progutaj – napuni vilicu – zagrizi“, možete dodati još nekoliko koraka: „progutaj – odloži vilicu – uzmi vilicu – napuni vilicu – zagrizi“.

A, ako jedete nešto za što vam ne treba pribor, poput hamburgera ili sendviča, pokušajte odoljeti iskušenju da ga uzmete i utrpate u sebe. Umjesto toga, pokušajte ga odložiti između zalogaja.

Pijuckajte vodu tijekom obroka

Trenirajte se da tijekom obroka ubacite više pauza za gutljaj vode. Osim što ćete zbog toga sporije jesti, popit ćete više vode tijekom obroka, što će vam – u kombinaciji s hranom koju jedete – pomoći da se zasitite.

***

Pokazalo se da sporije jedenje vodi do gubitka težine, no ljudima je teško održavati sporiji tempo – i kao sve ostale strategije za gubitak težine, treba puno vježbe.

Odvojite vremena da obroke pojedete u miru, umjesto da ih pokušavate „ugurati“ u već pretrpani dnevni raspored. Jer kad je riječ o utrkama, u ovoj je dobro biti zadnji.