Da li je dobro nešto prigristi? Saznajte jednom zauvijek! Navika jedenja zdravog međuobroka može vam pomoći u održavanju tjelesne težine i uravnotežiti prehranu.
Postoje podijeljena mišljenja o međuobrocima – neki misle da je to dobra stvar, dok drugi smatraju da su “laki” obroci loši – i to me pomalo zbunjuje. Uvijek sam bio među pobornicima međuobroka – uskoro ću vam reći zašto – i uvijek sam pretpostavljao da većina dijeli moje mišljenje o zdravom međuobroku. No većina mojih prijatelja nađu se uvrijeđenima ako im predložim da nešto pojedu (“Ja, da nešto prigriznem? Nikada!)
To mi dugo nije išlo u glavu, dok mi se jednog dana nije upalila lampica. Za neke međuobrok znači “da jedete kada niste gladni” – što je, naravno, “loše”. Drugi čuju pitanje “da li jedete između obroka?” kao “dali jedete grickalice?”, što objašnjava zašto se uvrijede – njima zvuči kao da ih optužujem da se pretrpavaju s hrpom nezdravih grickalica poput čipsa, keksi i slatkiša.
Pa evo mog mišljenja o međuobrocima: kada to radite kako treba, međuobroci mogu biti zdrava navika koja vam može pomoći u održavanju tjelesne težine i uravnotežiti prehranu.
Pet razloga zašto međuobroci mogu biti zdrava navika
- Planirani međuobroci mogu spriječiti prejedanje za ručkom. Većina ogladni svaka 3-4 sata. Ako imate veliku rupu između obroka, vjerojatno ćete ogladnjeti – i zbog toga bi međuobrok bio prikladan. No, ako odolijevate potrebi za međuobrokom i pokušavate “izdržati”, postoji velika mogućnost da ćete to nadoknaditi prejedanjem za sljedećim obrokom.
- Planirani međuobroci mogu vam pomoći smanjiti ukupni dnevni unos kalorija. Ponekad mi je teško uvjeriti ljude da im zdravi međuobroci mogu pomoći u kontroli ukupnog dnevnog unosa kalorija – oni misle da će samo dodati užine (i njihove kalorije) povrh svega što već jedu. No, ako se dobro isplaniraju, zdravi međuobroci pomažu da jedete manje za redovnim obrocima, a to znači da ćete smanjiti ukupne kalorije za taj dan.
- Planirani međuobroci mogu pomoći da unesete više zdrave hrane u vaš dan. Obično mi je to najjači argument za one koji odbijaju jesti između obroka (ili preskaču cijele obroke). Što češće jedete, lakše ćete uklopiti zdravu hranu poput povrća, voća i mliječnih proizvoda bogatih kalcijem u vaše obroke.
- Međuobroci pomažu u održavanju fizičke i mentalne energije. Kada jedete redovne obroke i međuobroke, oni vam pomažu održati stabilnu razinu šećera u krvi tijekom dana – što je dobra obrana od pada šećera između obroka koji vas fizički i psihički oslabljuje.
- Hranjivi popodnevni međuobrok pomaže u kontroli porcije za večeru – koja je obično najveći obrok u danu. Većina ljude prilično dobro uspijeva kontrolirati što jedu tijekom dana, ali navečer pretjeraju i pojedu ogromnu večeru.
Kada međuobroci nisu zdravi?
Bilo bi dobro da preispitate vašu naviku jedenja međuobroka ako:
– Jedete nezdravo, hrana bogata kalorijama poput slatkiša, čipsa i gaziranih pića. Osim što te grickalice bogate kalorijama doprinose dobivanju težine, one nemaju puno – ako uopće imaju – hranjivih vrijednosti. – Ne jedete zbog gladi već iz drugih razloga.
Pametni međuobroci znače da birate zdravu hranu koje ćete jesti između obroka, koje će vam pomoći kontrolirati apetit i ispuniti vaše nutritivne potrebe. Ako običavate jesti kada niste gladni – možda vam je dosadno, pod stresom ste, ljuti ste ili umorni – to je navika koje bi se trebali riješiti.
Što čini međuobrok zdravim?
Jedan od razloga zašto su međuobroci došli na loš glas je u tome što je većina grickalica bogata mastima, šećerom, solju i kalorijama. Držite se dalje od njih i spremite međuobroke koji će sadržavati mješavinu nemasnih proteina i zdravih ugljikohidrata. Ugljikohidrati će se prvi probaviti i odmah utažiti glad, dok će proteini produžiti djelovanje obroka.
Ideje za zdravi međuobrok
Proteini i ugljikohidrati mogu se iskombinirati na bezbroj načina. Pogledajte nekoliko prijedloga:
– Herbalife proteinske pločice. Jeftino, zdravo, kvalitetno! Umjesto mliječne čokolade, počasti se ti radije s 10 g kvalitetnih mliječnih proteina, kao stvorenih za međuobrok koji izgrađuje tvoju mišićnu masu.
– Obični nemasni jogurt, zaslađen sa malo javorovog sirupa i cimeta, s voćem.
– Sirovo povrće – mrkve, cherry rajčice, paprike – umočene u hummus.
– Nemasni kravlji sir sa narezanim povrćem ili svježim voćem
– 15-tak oraha, badema, pistacija, ili sojinih oraha
– Tvrdo kuhano jaje narezano na kriške rajčice s malo papra
– Edamame zrna soje – podgrijana, prelivena sojinim umakom sa niskim udjelom natrija
– Tuna iz konzerve pomiješana sa avokadom i razmazana po krekerima od cjelozrnatih žitarica
– Nekoliko kriški puretine ili dimljenog lososa omotanih oko krastavca narezanog na štapiće
Koji je vaš najdraži međuobrok?
