- U čitavoj Europi definitivno postoji “kultura grickanja” jer 44% ljudi gricka između obroka. Pri tome je Ujedinjeno Kraljevstvo na vodećem mjestu u Europi s 55% radno aktivnog stanovništva koje gricka između obroka, a slijedi Italija s 46%, Njemačka 45%, Španjolska 39% i Francuska 34%.
- Kod radnika koji su se izjasnili da su izloženi visokom stresu pri poslu veća je vjerojatnost da će se nezdravo hraniti nego kod onih koji su na poslu izloženi niskom ili prosječnom stresu.
- Žene su izjavile da su na poslu izložene većem stresu od muškaraca i jedu više nezdravih međuobroka nego muškarci
- Ljudi u dobi od 25 do 35 godina osjećaju najveći stres i jednako tako najčešće jedu nezdrave međuobroke. Odlična izbor međuobroka, su jedna ili dvije proteinske pločice dnevno koje će napravit ogromnu razliku. Jer napokon ćete jesti zdravi međuobrok koji će vas tjelesno izgrađivati, uz odličan okus koji cijelo iskustvo njihovog grickanja čini još privlačnijim!
- Kod radnika izloženih velikom stresu dvostruko je veća vjerojatnost da će posegnuti za bezalkoholnim napicima kako bi podigli energiju.
- Prosječni radnik u EU pojede 7.5 nezdravih međuobroka u radnom tjednu.
- Osobama izloženim velikom stresu pri poslu dulje treba da zaspe. Loš san može radnike navesti da jedu namirnice bogate šećerom i energijom, kako bi kompenzirali manjak energije.
- Mladi radnici u dobi od 18 do 25 godina najranjiviji su jer konzumiraju najveći broj nezdravih međuobroka s prosječnim rezultatom od 1.62 , a oni u dobi od 56 do 65 godina konzumiraju najmanje takvih međuobroka i njihov je rezultat 1.28. Mladi radnici uz to lošije spavaju od stare generacije.
- Radnici kojima je teško zaspati (treba im više od 20 minuta) konzumiraju više čipsa, čokolade, grickalica i gaziranih napitaka od onih koji lakše mogu zaspati.
- U svim su zemljama radnici konzumirali više čokolade i slatkiša, grickalica, gaziranih napitaka, keksa i čipsa kod kuće nego na poslu – to su primjeri “nagrađivanja” hranom uvečer.