Što kad nema nikakvog pomaka? Ili još gore: uza sav trud, rezultat je sve lošiji

Mršavljenje zaista nije jednostavan proces, zahtijeva određeno vrijeme, osobito kad je riječ o sigurnom načinu mršavljenja. Stručnjaci se slažu s time da svatko može skinuti kilogram ili dva tjedno i da ja to najzdraviji put za gubitak težine. Međutim, ako se vaga jednostavno ne pomakne, nemojte se obeshrabriti – postoje strategije koje mogu pomoći da se pokrenete s mrtve točke i nastavite gubiti kilograme.

Svima su poznate osnovne postavke procesa mršavljenja – treba odrediti optimalnu količinu kalorija da bismo istopili višak kilograma. A da bismo to uspjeli, moramo doznati kolika je dnevna kalorijska potrošnja našeg organizma, ovisno o tome koliko se krećemo i vježbamo. Pri tome treba imati na umu da postoje tri načina na koje tijelo sagorijeva energiju. Naravno, riječ je o metabolizmu:

1) bazalni metabolizam – energija koja se koristi za osnovno funkcioniranje tijela dok miruje

2) energija koja se koristi za razgradnju hrane (poznata i kao termički učinak hrane)

3) energija koja se troši tijekom tjelesne aktivnosti.

Kako odrediti bazni metabolizam?

Nije lako točno odrediti brzinu metabolizma u mirovanju, ali je moguće. Prvo ćemo uključiti neke osnovne varijable u mrežne kalkulatore, doznat ćemo koliko nam je kalorija potrebno svaki dan da bismo ostali na svojoj težini. Ako se toga držimo u određenom razdoblju i težina nam ostane ista, vjerojatno je proračun točan.

Nakon toga može se modificirati broj kalorija, odrediti koliko proteina, ugljikohidrata i masnoća treba unositi i poigrati se time, a želimo li učiniti i neki veći pomak usmjeren na zdraviju prehranu, odredit ćemo i mikronutrijente.

I to su osnove koje moramo svladati kako bismo osmislili dobar režim gubitka težine i pratili što se zbiva s našim tijelom. Naravno, postoje i drugi vrlo važni elementi koje ne smijemo zanemariti poput razine i vrste tjelesne aktivnosti, rutine spavanja, hidratacije.

Pročitajte moj zadnji članak na temu spavanja.

Dakle, pripremajući se za režim mršavljenja, pozornost svakako treba usmjeriti na hranu koju jedemo, njezin sastav i kalorijsku vrijednost, a jednom kada otkrijemo odgovarajući koncept i odredimo jelovnik s namirnicama koje volimo, sve će teći glatko.

No je li baš tako?

Ne znam kako je s vama, ali većina ljudi prvo će sumnjičavo gledati, a zatim i kliknuti na naslove poput ovih: „Vrijeme je za zdravo mršavljenje uz ovu čudesnu sezonsku namirnicu!“, „Pet čajeva koji će otopiti masno tkivo“, „Započnete li dan zdravim doručkom, kilogrami će se topiti sami od sebe!“ Jer, nikad se ne zna. Možda neka od tih stvari zaista funkcionira.

Mediji i trendovi u zdravoj prehrani navode nas na to da uključujemo ili izbacujemo grupe namirnica, da razvijamo strategiju koju smo iskušali već nebrojeno mnogo puta – a koja ne mora nužno biti pogrešna – ali rezultati nisu zadovoljavajući ili nisu potrajali. Vrlo je lagano vratiti se na prijašnji obrazac ponašanja, izgubiti motivaciju, odustati… Sve to vam je to dobro poznato.

No, budimo realni – u stvarnom životu rijetki su oni koji se svojih odluka ustrajno drže čak i onda kad nisu postavili nerealne ciljeve.

Prestanimo ponavljati iste pogreške

Činjenica je da gotovo uvijek postoji bolji način da postignemo ono što želimo od ponavljanja istih pokušaja koji nisu dali dugoročne rezultate. I to nas dovodi do zaključka da izbor hrane možda i nije naš najveći problem. Ima li to smisla? Prestati se prisiljavati slijediti preporuke koje zasad ne uspijevamo prihvatiti i ponavljati iznova i iznova isti postupak očekujući drukčiji rezultat.

Nije li pametnije smisliti kako drukčije pristupiti tom problemu. Kako napraviti preokret kad je promjena navika teška? I s kojim navikama uopće krenuti? Ako ste pomislili kako je dovoljno odlučiti se za nešto i pričekati 21 dan da to postane rutina, bit ćete razočarani. Žao mi je, ali tako je. Prema svim recentnim istraživanjima, čak i za jednostavne radnje kao što je ispijanje dodatne čaše vode većini ljudi treba otprilike 60 do 70 dana da bi se obavljale automatski.

Dakle, u smislu stvaranja nečega održivog, možda je važnije osvijestiti svoje ponašanje nego stalno obraćati pozornost na ono što nam je na tanjuru, posebno na početku.

Pretpostavimo da smo sjeli pred televizor, pripremili grickalice i piće, spremni za gledanje serije, filma ili utakmice kojoj se veselimo. Film počinje, grabimo rukama kokice. Što bi bilo kad bi netko odnio grickalice za kuhinjski stol i rekao: „Dogovorili smo se da nećemo jesti ispred televizora.“ Biste li se digli i otišli u drugu prostoriju, propustili najnapetiju scenu ili zaustavili prijenos? Malo vjerojatno.

Pametno bi bilo promisliti o tome kako jedete. Jedete li polako, sjednete li s obitelji, odlažete li vilicu između zalogaja, žvačete li? Kada jedete i jedete li redovito? Ili vam je draže gutati hranu uz kompjuter, u automobilu, gledajući u mobitel?

Klasična novinarska pitanja tko, kada, gdje, zašto i kako mogla bi nam pomoći da istražimo i druge aspekte problema, prije svega navike koje imaju utjecaja na naš život. No ne treba ni iz toga napraviti životnu studiju – dovoljno je odvojiti neko vrijeme, malo promisliti, a zatim u svakoj kategoriji smisliti jednu stvar koju biste mogli promijeniti i pokušati držati se toga barem mjesec ili dva, promatrati što se događa s vašim tijelom, mislima, raspoloženjem.

Vjerujem da dugoročno rješenje koje nam je svima potrebno ima više veze s rutinom nego s demoniziranjem određenih namirnica koje možda jedemo. Ako uz to ne zanemarimo nutritivnu vrijednost prehrane, uspijemo pojačati tjelesnu aktivnost i smanjiti stres, tim bolje. Ali polako – manji koraci sigurniji su i postojaniji.

A najvažnije je stjecanje navike. Ni popularne vježbe koje su preplavile Instagram, ni posljednja hit-dijeta niti bilo što drugo nije učinkovito bez promjene ponašanja. Ako su vam korisni moji savjeti, pozivam vas da se priključite mojoj besplatnoj Facebook grupi za podršku u pogledu prehrane, treninga i osobnog razvoja gdje svaki dan dijelim vrlo zanimljiv sadržaj.

Koju malu promjenu ćete izabrati i ustrajati?