Soja spada među važne biljne izvore proteina. No, posljednjih godina proširile su se priče o njezinom efektu na razinu testosterona u organizmu, zbog fitonutrijenta izoflavona koji spada u kategoriju biljnih estrogena. Daleko je to od istine, a ne drže vodu ni ostali mitovi vezani uz ovu mahunarku.
Proteini su ključni za održavanje i rast mišića, kao i za funkcioniranje različitih organskih sustava unutar tijela. Zato je izuzetno važno paziti na svakodnevni unos bjelančevina.
Postoje životinjski izvori proteina, poput piletine, svinjetine, puretine i ribe. A tu su i biljni izvori proteina, od kojih se posebno ističe soja. Naime, upravo ova biljka iz porodice mahunarki sadrži cjelovite proteine, sa svim aminokiselinama potrebnima ljudskom tijelu.
Soja ne samo što je krcata proteinima, već ne sadrži zasićene masti. Samim time je pogodna za zdravlje krvožilnog sustava, jer ne podiže kolesterol. U svojem sastavu još ima ponešto biljnih vlakana, bitnih za probavu, što mesni izvori proteina nikad ne sadrže. Dodajmo tome kalcij, magnezij i željezo, kao i folate te vitamin K pa postaje jasno da je soja izuzetno nutritivno bogata namirnica.
No, pojavile su se u novom mileniju i tvrdnje kako soja uopće nije zdrava za ljudski organizam. Razlog je fitonutrijent izoflavon koji spada u skupinu biljnih estrogena. Baš taj biljni nutrijent izazvao je pojavu mitova i zabluda o soji, uključujući tri najvažnija koja ćemo ovdje raskrinkati…
Je li soja loša za razinu testosterona u tijelu?
Kao što smo već naglasili, fitoestrogen kojeg sadrži soja došao je na loš glas. Radi se o tvari koja štiti biljku od gljivičnih infekcija i zapravo je prisutna u različitim jestivim namirnicama, od graška, orašastih plodova i cjelovitih žitarica do mrkve, jabuke i batata.
Istina je, koncentracija biljnog estrogena je viša u soji nego u drugim biljkama. No, treba odmah naglasiti kako fitoestrogen nije isto što i estrogen, ženski seksualni hormon. Naime, unutar tijela se uopće ne ponaša isto kao estrogen te se selektivno veže na receptore koji privlače tvari sličnog sastava.
Istraživanja su uspješno dokazala da konzumiranje soje neće dovesti do hormonalne neravnoteže kod muškaraca. Dapače, razina testosterona ostaje na potrebnom nivou, bez obzira na unos ovog proteina biljnog podrijetla. Zato soja ostaje itekako bitan izvor bjelančevina i ne bi trebala izazivati sumnje kod onih koji je konzumiraju.
Utječe li soja na muška prsa?
Osim što postoje zablude o utjecaju soje na razinu testosterona, također se šire priče o ženskim grudima na muškom tijelu, nastalima pod utjecanjem konzumiranja mlijeka ove biljke.
Naime, pojavio se slučaj 60-godišnjaka u Aziji koji je konzumirao velike količine sojinog mlijeka svakog dana. Konzumirao je 360 miligrama izoflavona svakog dana, 9 puta više nego što je to normalno u azijskim zemljama, u kojima se proizvodi od soje najviše konzumiraju.
Tako je kod tog čovjeka došlo do potpune neravnoteže nutrijenata u tijelu, s negativnim posljedicama za njegova prsa. No, istina je da bilo koji ekstrem u prehrani vodi do problema unutar organizma. Taj jedan slučaj nikako nije dokaz da soja izaziva nastanak ženskih grudi na muškim prsima. Nije bilo zabilježenih sličnih primjera čak ni kod onih muškaraca koji su unosili do 150 miligrama izoflavona dnevno, što je još uvijek puno više od prosječnog unosa soje u onim zemljama u kojima se najviše konzumira.
Izaziva li soja karcinom dojke?
Treća zabluda vezana za soju kaže da unos spomenutog fitoestrogena povećava rizik od nastanka karcinoma dojke. Za to apsolutno nema nikakvih dokaza. Baš suprotno, u zemljama u kojima se najviše konzumira soja zabilježeno je manje slučajeva karcinoma dojke nego u onima u kojima nije među omiljenim namirnicama.
Pojavila se čak i studija u Aziji koja kaže da konzumiranje soje u prvim godinama života smanjuje kasnije do 60 posto šanse nastanka karcinoma dojke.
Dakle, unatoč svim mitovima i zabludama, soja spada među najvrjednije biljne izvore proteina. Bilo da se radi o njezinom mlijeku, ulju, zrnima ili zamjenskom napitku baziranom na proteinu soje, definitivno ima smisla uključiti je u vlastitu prehranu.
