S povećanjem broja stanovnika na ovoj planeti raste i dnevna potreba za proteinima čovječanstva. Zbog toga bi biljni proteini mogli prevladati u budućnosti, jer je njihova proizvodnja efikasna, a i ekološki prihvatljivija…

Posljednjih godina mnogo se rasprava vodi oko toga koji izvori bjelančevina su bolji za izgradnju tijela, životinjski ili biljni?

Znamo da se dugo vjerovalo kako samo životinjski proteini mogu ljudima dati sve potrebne aminokiseline za zdravu izgradnju tijela, no ta je teorija posljednjih godina srušena, zahvaljujući namirnicama poput soje, chia sjemenki i kvinoje koje sadrže sve aminokiseline koje tijelo ne može samo proizvesti.

Naravno, tu je i mogućnost kombiniranja različitih biljnih izvora bjelančevina, kako bi zajedno dale sve potrebne aminokiseline tijelu, uz manje negativnog utjecaja na podizanje razine kolesterola, kao i na zdravlje krvožilnog sustava.

Sve to ide u prilog biljnim proteinima, ali i faktor rasta broja stanovnika na ovom planetu, što će dovesti do još veće potrebe za bjelančevinama dobivenima upravo iz biljaka…

Efikasniji rast i manje zagađenje

Neće proći još mnogo vremena prije nego čovječanstvo dođe do brojke od 9 milijardi ljudi, a potreba za proteinima do tada će narasti za čak 74%.

To je gotovo dvostruko više nego sad i pred industrijom nutritivnih proizvoda veliki je izazov. Ako još uzmemo u obzir klimatske promjene i efekt stakleničkih plinova, na koji značajno utječe i uzgoj životinja, postaje jasno da će upravo biljke biti te koje bi nam u budućnosti mogle rješavati problem dnevnog unosa proteina, što znači i biljni unos prijeko potrebnih aminokiselina za kvalitetno funkcioniranje i izgradnju tijela.

Uzgoj biljaka poput soje puno je efikasniji od uzgoja životinja, jer traži manje vode i emitira manje ugljičnog dioksida, dok istovremeno daje više proteina po kvadratnom metru zemlje, nego što će dobiti proizvođač koji se fokusira na proizvodnju govedine, jaja ili mlijeka.

U svakom slučaju, uzevši u obzir sve izazove koji trenutno stoje na putu ljudskom rodu, nije iznenađenje da odgovorne tvrtke posvećene zdravoj prehrani polako u potpunosti prelaze sa životinjskih na biljne izvore proteina, kako bi spremne dočekale budućnost, u kojoj će potrebe narasti, a zaštita prirodnog okruženja postati ključna za naš opstanak…

Zamjenski obroci spremni za budućnost

Jedna od tvrtki koja je svoju proizvodnju zdravih i nutritivno bogatih obroka već prebacila prema biljnim izvorima proteina svakako je i Herbalife, koji više od dvadeset godina uspješno posluje i u Hrvatskoj.

Radi se o multinacionalnoj kompaniji s gotovo pola stoljeća iskustva u proizvodnji zamjenskih obroka, namijenjenih svima koji žele povećati unos proteina, minerala i vitamina kroz prehranu, ali i bolje kontrolirati vlastitu tjelesnu težinu.

Herbalife danas kao glavne sastojke svojih proizvoda koristi soju, grašak, kvinoju i rižu. U hit proizvodu Formula 1, šejku koji diže vašu razinu energije u nebo, upravo je soja glavni izvor proteina, uz 12 različitih vitamina i 13 minerala te svim makronutrijentima u pravilnom omjeru.

Formula 1 shake idealan je doručak za sve one koji žive užurbanim stilom života, jer brzo ga se konzumira, a daje tijelu sve one nutrijente nužne za normalno funkcioniranje organizma, uključujući i biljna vlakna.

Sve to zahvaljujući proizvodnji soje, koja postaje jedna od ključnih namirnica za budućnost čovječanstva, dok će zamjenski obroci također igrati još važniju ulogu, pri mršavljenju i oblikovanju tijela, kao i nadoknađivanju svih onih mikronutrijenata koji nedostaju ljudskom tijelu.

Prelazak na biljne izvore proteina samo je jedan od koraka koje je Herbalife poduzeo prema zelenijoj budućnosti, jer posebnu pažnju pridaje smanjuje korištenja plastike pri proizvodnji, ali i različitim ekološkim inicijativama, s ciljem stvaranja zdravijeg okruženja za naš život.

U svakom slučaju, svi mi koji želimo učiniti nešto dobro za sebe, kao i za naš planet, trebamo razmisliti o biljnim proteinima, koji su danas dokazano uspješni pri izgradnji mišića i davanju tijelu svih ključnih aminokiselina, a njihova proizvodnja manje negativno utječe na okruženje u kojem živimo…